Godina C
2025.

Snagom Duha Kristova svi smo jedno tijelo u Kristu

Za evanđelje imamo Lukin prikaz Isusova prvog nastupa u Nazaretu nakon što je krštenjem na Jordanu dobio od Boga znak da treba početi svoje mesijansko djelovanje. Isus tumači svoje krštenje kao pomazanje Duhom Božjim koji ga nadahnjuje da očituje Božju naklonost siromasima i svoje mesijansko djelovanje prikaže kao jubilejsko vrijeme, godinu milosti Gospodnje. Kako ova nedjelja pada u tjednu molitava za jedinstvo kršćana, u drugom čitanju Pavao poručuje da smo snagom duha Kristova svi kršteni u jedno tijelo. Iako različiti, možemo i trebamo graditi jedinstvo Crkve.

1.Poznajem li dovoljno svoju vjeru da bih mogao s poštovanjem slušati sljedbenike drugih kršćanskih tradicija i drugih religija?
2.Kako povezujem jedinstvo i različnost u svojoj Crkvi da bih pridonosio boljem razumijevanju i jedinstvu svih kršćana? 

Obrazložena poslušnost

Blažena ti što si vjerovala Gospodinu!, kliče Elizabeta svojoj rođakinji Bl. Dj. Mariji. Čini nam se da je Gospi bilo posve lako i jednostavno vjerovati: pobožna, dobro odgojena, oko nje se događaju čudesne stvari, čak je anđeli pohode kao Božji glasnici. Ali, unatoč svemu što je Marija primila, ona se za svoju vjeru itekako morala boriti, tražiti sigurnost da joj upravo Bog govori. Vjera je Božja ponuda i čovjekov odgovor. Ponuda je svima ista, odgovori su različiti, jer su ljudi različiti. Svatko mora naći svoju sigurnost u Bogu, inače nije moguće vjerovati. Čini se da dobar dio suvremenog svijeta te sigurnosti i ne traži. Doduše, nema više izravne borbe protiv Boga, onoga komunističkog ateizma koji je ustvari bio antiteizam - ne: bez Bog, nego: protiv Boga - ali ima praktičnog ateizma, nezainteresiranosti za Boga i vjeru, života kao da Boga i nema. A Bog je temelj naše vjere. Obećao nam je spasenje i darovao nam ga. Prihvatimo Spasitelja da bismo i mi bili obuhvaćeni njegovim spasenjem. Priznajmo mu svoje grijehe i molimo oproštenje.

1.Vrijedi li poslušnost danas prema Bogu ili starijemu (roditelju, djedu ili baki)?
2.Upoznati volju Božju i uz nju vjernički pristati, truditi se nju izvršiti, to je najviše što jedno razumno stvorenje može učiniti. Trudiš li se to činiti?

Radujte se u Gospodinu!

Nekoć se ova treća nedjelja zvala: dominica Gaudete, nedjelja Radujte se! Naime, upravo tako započinje današnje bogoslužje, pozivom na radost uzetim iz Pavlova pisma vjernicima u Filipima. Nije to samo ozračje koje valja stvoriti pred Božić, nego poziv da u svom srcu ponovno otkrijemo razlog radosti. To je Božja blizina svima nama u svim našim brigama i nevoljama, tjeskobama i mukama. S Bogom ćemo sve nadvladati. A Božje dijete ima pravo biti radosno. A što ako nismo prava Božja djeca svojim životom, ponašanjem? Ima i tome lijeka: obraćenje, pokajanje, promjena života. To je sakrament koji običavamo zvati sakramentom pokore, a on je sakrament Božjega milosrđa, Božje dobrote. On nam nudi oproštenje, mir srca i radost. Prihvatimo Božju velikodušnu ponudu. I dijelimo svoju radost i svoja dobra s drugima, ne ćemo time ostati prikraćeni, nego obogaćeni. A sada pokajanjem otvorimo svoja srca Gospodinu da ih ispuni svojom radošću, tako nam je ona potrebna!

1.Kako postati i biti radostan?
2.Radostan se može postati i biti jedino s Bogom, ako je On u našem središtu! 

Isus - središnja osoba povijesti

"Gospodin dolazi spasiti narode",tako danas započinje Misno slavlje. U svako Misno slavlje unosimo svoje molitve, molbe i potrebe. Čini mi se da je središnja molitva današnje nedjelje ona što izriče Zborna molitva ovoga dana. Njome Boga molimo neka ne dopusti "da nam rad na izgradnji ovog svijeta bude zaprjekom na putu dok žurimo u susret" Isusu. Kršćanin je aktivan član svoje ljudske, zemaljske zajednice i trudi se svim silama i sposobnostima doprinositi da ljudski život bude što kvalitetniji, pravedniji, ljudskiji. Ali, ujedno je svjestan da cijelim svojim životom i djelovanjem ide u susret Isusu, svome Spasitelju. Zemaljske brige i poslovi, ma kako opravdani bili, ne smiju ga posve apsorbirati, iscrpiti. Mi smo na ovom svijetu na putu prema Gospodinu. Gospodin nam svojom milošću dolazi u susret, a mi mu svojim životom i nastojanjem oko dobra pripravljamo put. Na to nas poziva današnje bogoslužje. Pripravimo put Gospodinu u svome srcu da bi smo doživjeli radosni susret s njime. Svoje grijehe i slabosti odbacimo i za njih se pokajmo.

1.Kako se pripravljam za susret s Gospodinom?
2.Da li je Krist središnja osoba moga života, ili sam još daleko od toga? 

Davidov izdanak - naša nada

Živimo u vremenu određene rezignacije i čak beznađa. U ovim našim stranama nadali smo se slobodi, dobili smo rat, nadali se pravdi, doživjeli brojne nepravde, vjerovali napretku tehnike, a ona nas nerijetko otuđuje jedne drugima, pouzdavali se u napredak znanosti, a onda vidimo da se i ona zna izroditi. Ljudi su razočarani i nerijetko ne vide izlaza. A kršćanin je čovjek koji se nada, koji živi iz svoje nade. Nada kršćanina temelji se na Božjim obećanjima. Došašće koje upravo započinjemo, vrijeme je nade. Spominjemo se kako je starozavjetni Božji narod iščekivao dolazak Spasitelja, ali živimo između dva njegova dolaska: prvoga kojemu slavimo spomen i drugoga koji tek predstoji. Nije to pasivno iščekivanje, nego trajno zauzimanje oko dobra, oko popravka svoga života, oko doprinosa da ovaj svijet, koji je daleko od idealnoga, bude što bolji, pravedniji i ljudskiji. To je zadatak kršćanina koji ide ususret Isusu - Sudcu koji dolazi. Za sve propuste, nemar i nehaj u izvršenju te zadaće pokajmo se pred Gospodinom.

1.Mogu li otkriti duhovni smisao u materijalnom svijetu?
2.Došašće kao odgovor na izazove ovoga svijeta, kako vratiti Božji poredak među ljude?

Adresa:
M. Držića 2
47000 Karlovac

Email:
zupa.karlovac2@zg-nadbiskupija.hr

Telefon:
+385 (0) 47 414 633 

Kunski račun:
HR1824 0000 8119 0233 189
Devizni račun:
HR5224 0000 8101 1111 116

Možda vas zanima:

Zagrebačka nadbiskupija
Sevetište sv. Josipa
Franjevci - Karlovac

Biblija
Bl. Alojzije Stepinac
Laudato
HKR
Radio Marija
Bitno

© Župa Presvetoga srca Isusova Karlovac 2024. - Sva prava pridržana